Razumijevanje društvene strukture

Vikinzi, poznati kao hrabri pomorci i ratnici, često su prikazivani kao divlji osvajači srednjeg vijeka. Međutim, iza njihovog ratničkog duha stajala je kompleksna društvena struktura koja je uključivala i elemente socijalne skrbi. Vikinzi, koji su živjeli između 8. i 11. stoljeća, razvili su svojevrsni sustav koji je podržavao zajednicu u mnogim aspektima života.

Vikinzi su živjeli u društvu koje se temeljilo na klasi, ali i na solidarnosti unutar lokalnih zajednica. Društvo se dijelilo na slobodne ljude (koji su bili farmeri, trgovci i obrtnici), robove i plemićku klasu. Slobodni ljudi činili su većinu stanovništva, a među njima su postojale različite razine bogatstva i društvenog položaja.

Socijalna skrb u vikinškom društvu

Iako vikinško društvo nije imalo formaliziran sustav socijalne skrbi kakav poznajemo danas, bilo je nekoliko mehanizama koji su omogućavali zajednici da brine o svojim članovima.

1. Zajednica i Solidarnost:

Vikinzi su živjeli u malim zajednicama koje su se oslanjale na međusobnu podršku. Kroz zajednički rad na poljima, ribolovu i drugim zadacima, članovi zajednice dijelili su resurse i brinuli jedni o drugima.

2. Hof i Plemići:

Hof je bio središte vikinškog naselja, gdje su se održavali obredi, sastanci i društveni događaji. Plemići, koji su često bili vođe zajednice, imali su odgovornost brinuti o svojim podanicima. Oni su često dijelili dio svog bogatstva s manje privilegiranim članovima zajednice.

3. Zajednički Događaji i Blagdani:

Vikinzi su često organizirali zajedničke događaje i blagdane kako bi ojačali socijalne veze unutar zajednice. Ovi susreti pružali su priliku za dijeljenje hrane, priča i resursa.

4. Starateljstvo i Bratstvo:

U vikinškom društvu, pojedinci su često imali “blutsbrüderschaft” (bratstvo krvi), poseban odnos s drugom osobom koji je bio jači od obiteljskih veza. Ovaj odnos uključivao je uzajamnu podršku i brigu, često poput bratskog starateljstva.

Da li možemo opstati bez ODGOVORNOG zajedništva

Iako vikinško društvo nije imalo formalne institucije socijalne skrbi, njihova kultura solidarnosti i brige među članovima zajednice doprinijela je održavanju ravnoteže i opstanku. Vikinzi su, osim što su bili neustrašivi ratnici, bili i članovi zajednice koji su cijenili međusobnu podršku i brigu, čime su oblikovali jedinstvenu i kompleksnu društvenu strukturu.

Pitajmo se danas da li je sve kvantitativno mjerljivo. Kako se je mogla mjeriti hrabrost ratnika, ako je znao da će ukoliko i strada u pohodu njegova obitelj i djeca dobiti odgovarajuću skrb. Da li su samo tako, samo po sebi skandinavske države danas primjer odgovornih socijalnih država ili uporište možemo tražiti i u ovim korijenima i ovoj tradiciji zajedništva, koja ne isključuje već svakako uključuje odgovornost pojedinca prema toj istoj zajednici.

Gdje smo mi danas? Da li je to lekcija i za nas, da li postojimo kao zajednica? Da li je ovo lekcija za naše poslodavce i ugledne, moćne članove zajednice? Da li su otoci ili dio društva? Da li su današnji političari i menadžeri kao plemići modernog doba svjesni toga kada moderne vikinge vode u bitke današnjice.

Uostalom imali smo i mi svoje Torove i Odine, nadajmo im se i u budućim vremenima!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *