Povijest socijalne države

Povijest socijalne države počinje razvojem industrijskog doba u 19. stoljeću. Socijalna država naglasak stavlja na socijalnu pravdu i dobrobit svojih građana. Nastala je kao odgovor na izazove i nepravde koje su proizlazile iz industrijske revolucije. Prije svega se ističu izazovi preseljenjem iz ruralnih dijelova radne snage u velike gradove i urbane cjeline, kao i transformaciju obitelji i rastakanja tradicionalnih mehanizama skrbi unutar višegeneracijske obitelji.

Prvi koraci prema socijalnoj državi vidljivi su u Njemačkoj kod kancelara Otto von Bismarcka tijekom 19. stoljeća, kada su uspostavljeni zakoni o socijalnom osiguranju, a zasnovana na međugeneracijskoj solidarnosti. Ideja o socijalnom osiguranju širila se Europom, posebno tijekom 20. stoljeća, a socijalna država postala je ključna komponenta političkih sustava mnogih zemalja.

Nakon Drugog svjetskog rata, socijalna država dobila je još veći značaj, posebno u zapadnim zemljama, a dobrim dijelom kao odgovor i protuteža na ekspanziju socijalističke i komunističke ideje u hladnoratovskoj podjeli svijeta. Nacionalni sustavi socijalne sigurnosti uključivali su zdravstveno osiguranje, mirovinske fondove i druge programe koji su pridonosili dobrobiti građana, poput stanogradnje, besplatnog i dostupnog školstva, javnozdravstvene programe i široku dostupnost javnozdravstvene usluge. Neki programi i projekcije su išle toliko daleko da je recimo američki predsjednik Lyndon B. Johnson, govorio o kraju siromaštva u SAD-u, te je taj dah optimizma polako označio vrhunce i kraj zamaha socijalne države 60ih godina 20. stoljeća.

Međutim, tijekom vremena, zamahom nove doktrine neoliberalizma socijalne države suočavaju se s izazovima održivosti zbog ekonomske globalizacije, demografskih promjena i drugih faktora. I dalje je važno pratiti kako se koncept socijalne države prilagođava suvremenim izazovima i kako društva reagiraju na promjene u političkom, ekonomskom i društvenom kontekstu, te kako će udareni temelji socijalne države i u kojem dijelu odgovoriti na izazove koji su pred nama.

“Ne postoji besplatan ručak”

Milton Friedman

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *